U organizaciji Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i KIC-a ,,Budo Tomović” juče je, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u Multimedijalnoj sali podgoričkog KIC-a ,,Budo Tomović” održana prigodna tribina. Tribini su, osim članova SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, prisustvovali učenici iz podgoričkih srednjih škola, kao i predsjednik Jevrejske zajednice Crne Gore Jaša Alfandari.
Obraćajući se okupljenima, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Đurović naglasio je da sjećanje na žrtve holokausta, nakon toliko godina, i dalje živi i opominje nas da se takav zločin više nikada ne smije ponoviti.
– Vrijeme briše mnoge tragove, ali ostaje poštovanje i sjećanje na šest miliona Jevreja, koji su bili žrtve Holokausta. Zato su SUBNOR i antifašisti Crne Gore i organizovali ovu tribinu koja treba da posluži kao još jedna opomena da se holokaust, rat i žrtve nikada više ne ponove. Nažalost, ove poruke su upućivane i prije skoro 80 godina, pojavom Hitlera i nacizma. Međutim, u sjećanju je i dalje činjenica da je pred početak Drugog svjetskog rata na ove i ostale poruke veći dio svijeta bio gluv – istakao je Đurović.
Osim sjećanja na holokaust i njegove žrtve, na tribini je bilo riječi i o ličnostima koje su u novijoj istoriji rasvjetljavale tužne stranice Holokausta. Među njima je uvaženi član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i istoriograf – pokojni Zvezdan Folić. U znak poštovanja prema Zvezdanu Foliću, Dragan Đurović je pročitao izvod iz njegovog eseja koji se ticao Holokausta.
– Sjećanje na holokaust predstavlja ogromnu traumu u jevrejskom iskustvu, dok veći dio ostatka svijeta danas pokušava da se pomiri sa sopstvenim udjelom u ovoj katastrofi, usled ćutanja i apatije. Iako nema tu hipoteku hladnokrvnosti pred najvećim zlom u evropskoj istoriji, Crna Gora, preko svog Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista, njeguje uspomenu na šest miliona ubijenih Jevreja u toku Drugog svjetskog rata. Zločini takvih razmjera ne mogu nas ostaviti ravnodušnim i neosjetljivim. Holokaust je predstavljao povećanu iracionalnost i organizovano zlo na do tada neviđenom nivou, pa nas primorava da preispitamo efikasnost razuma, nauke i obrazovanja i suštinske dobrote ljudske prirode. Antisemitizam je proisticao iz iracionalnog straha i mržnje prema ljudima sa strane s primjetno različitim navikama i iz opšteprihvaćenog mita da su Jevreji kao narod kolektivno i za vječna vremena prokleti što su odbacili Hrista. Hrišćani su Jevreje smatrali ubicama Hrista, što je slika koja izazivala strašni bijes i mržnju. Ova predstava nije imala nikakve veze sa stvarnim ponašanjem Jevreja ili sa njihovom visoko etičkom religijom koja je doprinijela nastanku dvije velike hrišćanske religije, ali i islama – zapisano je, između ostalog, u eseju Zvezdana Folića koji je pročitao Dragan Đurović.
Na brojna profesionalna dostignuća Zvezdana Folića, koji je preminuo 12. jula 2014. godine, podsjetio nas je njegov prijatelj i saradnik Jadranka Selhanović. Ona je istakla da njegova prerana smrt predstavlja veliki gubitak za naučnu zajednicu u Crnoj Gori.
– Već godinu i po dana Zvezdan Folić, koji je pripadao najužem krugu crnogorskih istoričara, nije sa nama. Njegovim odlaskom, crnogorska istoriografija je izgubila mnogo, a mi, njegove kolege i prijatelji, ostali smo uskraćeni za uvijek dobar, naučni i iskren savjet, podsticaj i podršku – kazala je Selhanović.
Da zlo bilo koje vrste ne smijemo mirno posmatrati, opominju nas i stihovi Lene Rut Stefanović posvećeni Holokaustu, a koje je izrecitovala učenica Srednje medicinske škole iz Podgorice Anđela Šofranac.
B.KALEZIĆ
Prikazani inserti iz dokumentarca ,,Adresa logor”
Zahvaljujući Jevrejskoj zajednici Crne Gore, tribina je otvorena na neobičan način – prikazivanjem na platnu inserata iz dokumentarnog filma ,,Adresa logor”. Film je napravljen po TV serijalu o stradanju Jevreja u Drugom svjetskom ratu sa svjedočenjima preživjelih iz četiri beogradska logora. Autor TV serijala je Jugoslava Široka, a realizovao ga je ,,Centar za dekontaminaciju” iz Beograda.
Jevreji koji su zadužili Crnu Goru
U Kljaljevini Jugoslaviji pred početak Drugog svjetskog rata živjelo je oko 70.000 Jevreja. Početkom rata, njih nekoliko stotina, kako je rekao Đurović, došlo je u Crnu Goru, misleći da će u njoj pronaći luku spasa. Međutim, stradali su Jevreji i u Crnoj Gori, a mnogi od njih su živote dali boreći se na strani Narodnooslobodilačkog pokreta.
– U partizanskim redova bilo je Jevreja i Jevrejki koji su ostavili trag za pamćenje i poštovanje. Stoga ćemo se na ovoj tribini podsjetiti, između ostalih, imena – Joane Levinger, Leona Levija, Alfreda Horovica, Rade Đorović, Ružice Rip, Vuja Daviča i Morica Demaja. Svi oni su živote dali za slobodu Crne Gore i Jugoslavije. Doprinos Moše Pijade koji je jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka, takođe je nemjerljiv – kazao je Đurović.